Dok su nekadašnju tvrđavu zatrla pustošenja i ratovi, dotle o istoriji Titelskog brega svedoče arheološka bogatstva. Među oranicama na platou dugom 18 kilometara, ova dragocena nalazišta čuvaju tragove života od neolita do srednjeg veka.
Među njima je i Kalvarija – inače kulturno dobro od izuzetog značaja, koje je takav status zavredelo kao specifičan arheološki lokalitet. Na njoj se naslojilo nekoliko istorijskih epoha, a lepoti Kalvarije se dive ne samo arheolozi, već i namernici koji dopešače do prostranog vidikovca. Doduše, ni on, budući da se nalazi u ravnici, ne nalikuje tipičnom vidikovcu.
Mada se teško može reći da osvaja vrtoglavom visinom, pogled sa Kalvarije seže i ka Banatu i ka Sremu, ali i od jednog do drugog ušća nadomak Titelskog brega. Za pažljivije posmatrače, Kalvarija će, pak, otkriti još jednu od svojih riznica: raznoliku floru i faunu, zbrinutu iza table sa natpisom „Specijalni rezervat prirode“.
Naime, zbog specifičnih odlika, ova južnobačka uzvišica je postala i jedno od važnih staništa ptica. Do sada ih je, po procenama, izbrojano oko 180 vrsta, a Titelski breg su odabrale za svoje stanište i zbog neposredne blizine Carske bare. U isto vreme, tri rečne obale sa tri strane platoa ga čine još primamljivijim za namernike. Titeljani su stoga uredili kupalište kraj ušća Begeja u Tisu, sagradivši među zelenilom i dve čarde.
Granica na kojoj se sastaju Bačka, Banat i Srem
Bilo da ga na Titelski breg namame priroda ili glasine o zakopanom blagu, prosečni namernik će se naći oči u oči sa još nekoliko svedoka istorije. Iako su mlađe od tragova koje su širom platoa otkrivali arheolozi, nekoliko slavnih istorijskih poglavlja uzidano je i u građevine koje na ulazu u grad sačekuju prolaznike.
Pre njih, međutim, pažnju privlači jedan kameni spomenik. Uzdiže se kraj same obale Tise, a njegov neobičan oblik sakrio je dvostruku simboliku. Dok s jedne strane podseća na borce iz Narodnooslobodilačkog rata, njegova tri kraka simbolično ujedinjuju tri dela Vojvodine – Bačku, Banat i Srem. Od spomenika se potom pruža i kaldrmisani drum, koji, pre nego što namernika odvede ka centru Titela, otkriva priču o još jednom poglavlju lokalne istorije.
Od šajkače, ratnika sa Dunava i Ajnštajnove izabranice: kuće koje su proslavile gradić na ivici Bačke
Nižući se sa obe strane puta, vremešne zgrade pamte vreme kada su protiv Turaka stali šajkaši sa Dunava. Ovo behu i slavne godine Šajkaškog bataljona, čije sedište se nalazilo u Titelu.
Zbog toga se za ovaj gradić kaže i da je „rodno mesto“ šajkače. Prepoznatljiva srpska kapa, kako se još tada govorilo, tako je nazvana jer je oblikom podsećala na prevrnute šajke. U ovim su brodovima vojni graničari patrolirali oko Titela, a vodena brigada je imala zadatak da sačuva grad od Osmanlija.
Šajkaši su za Titeljane otuda ostali i najpoznatiji ambasadori istorije. Kuće iz njihovog doba i još uvek su na istom mestu, a do danas broje i po nekoliko stotina godina. Pritom, slavno ime je dala još jedna titelska kuća. U njoj je rođena Mileva Marić, jedna od najpoznatijih dama svetske nauke, zbog čijeg imena je Titel još jednom zapečatio mesto na vojvođanskoj mapi.
*Naslovna fotografija: Depositphotos/Nedomacki
Pročitajte još:
Vidikovac ni na nebu ni na zemlji: Titelski breg, iskonsko srce Vojvodine